Komorni ugao (Angulus iridocornealis)

Naslovna / Baza znanja / Anatomija oka / Angulus iridocornealis

Komorni ugao (Angulus iridocornealis)

Komorni ugao je anatomska struktura u prednjem segmentu oka, koja je odgovorna za odvođenje očne vodice iz i direktno učestvuje u regulaciji intraokularnog pritiska (IOP). Smešten je na mestu gde se koren dužice (iridisa) spaja sa zadnjom površinom rožnjače.

Uvod

Šta je komorni ugao?

Komorni ugao, poznat i kao iridokornealni ugao, predstavlja prstenastu strukturu koja se nalazi na periferiji prednje očne komore. Formiraju ga periferni delovi družice, sa perifernim delovima rožnjače, koji međusobno zaklapaju oštar ugao.

Iako je dimenzijama mali, ovaj prostor ima veliki značaj za celokupnu homeostazu oka. Kroz njega neprekidno otiče očna vodica – bistra tečnost koja hrani avaskularne strukture prednjeg segmenta (poput rožnjače i očnog sočiva) i održava pravilan oblik i tonus očne jabučice.

Anatomija

Građa komornog ugla

Komorni ugao se sastoji od nekoliko složenih struktura koje čine konvencionalni put oticanja očne vodice. Posmatrano gonioskopski (gonioskopija – pregled komornog ugla posebnom lupom), od naprijed ka pozadi, u njemu se uočavaju sledeći elementi:

  • Švalbeova linija (Schwalbe’s line) predstavlja prednju granicu komornog ugla.
  • Trabekulum je sunđerasto tkivo kroz koje očna vodica prolazi napuštajući prednju komoru. Sastoji se od nekoliko slojeva, koji pružaju otpor oticanju očne vodice.
  • Šlemov kanal (Schlemm’ cirkularni kanal) je kružni sud smešten unutar sklere koji sakuplja filtriranu očnu vodicu iz trabekularne mreže i usmerava je u venski sistem (episkleralne vene).
  • Skleralni greben (Scleral spur) predstavlja istureni prsten kolagenih vlakana sklere. Označava zadnju granicu trabekularne mreže.
  • Koren cilijarnog tela čini najdublji vizuelni element komornog ugla, čija se prednja površina često delimično vidi u zavisnosti od širine ugla.
Građa komornog ugla

Funkcija

Komorni ugao ima primarnu funkciju u održavanju normalnog intraokularnog pritiska putem kontrole oticanja očne vodice. Očna vodica se kontinuirano stvara u cilijarnom telu, odakle prelazi iz zadnje očne komore, kroz zenicu u prednju očnu komoru.

Iz prednje komore, tečnost ulazi u komorni ugao, filtrira se kroz trabekularni sistem i dospeva u Šlemov kanal. Ovaj proces odvija se u ravnoteži sa stvaranjem tečnosti; bilo kakav poremećaj u otporu protoka unutar komornog ugla direktno se odražava na promenu očnog pritiska.

Klinički značaj

Stanje, širina i prohodnost komornog ugla od presudnog su značaja za prevenciju i dijagnostiku glaukoma – jednog od vodećih uzroka trajnog gubitka vida u svetu. Anatomski uzak ili blokiran ugao onemogućavaju normalnu drenažu, što dovodi do povišenja očnog pritiska i posledičnog oštećenja optičkog nerva.

Osnovna metoda za pregled ove regije jeste gonioskopija. Upotrebom specijalnih kontaktnih sočiva (gonioskopa) i biomikroskopa, očni lekar može direktno da vizuelizuje strukture ugla, proceni njegovu širinu (otvoren, uzak ili zatvoren ugao), registruje prisustvo pigmenta, depozita, ožiljaka ili novonastalih krvnih sudova (neovaskularizacija).

Gonioskopija i komorni ugao

Stanja i bolesti komornog ugla

Koji su najčešći poremećaji komornog ugla?

Zahvaljujući svojoj ulozi u cirkulaciji očne vodice, komorni ugao je centralno mesto nastanka različitih oblika glaukoma:

  • Primarni glaukom otvorenog ugla – najčešći tip glaukoma. Kod ovog stanja komorni ugao je na gonioskopiji vizuelno potpuno otvoren i širok, ali usled mikroskopskih promena i povećanog otpora u trabekularnoj mreži dolazi do otežanog oticanja očne vodice i postepenog, bezbolnog rasta očnog pritiska.
  • Primarni glaukom zatvorenog ugla – nastaje kod anatomski uskih komornih uglova, gde koren dužice mehanički zatvara ili blokira pristup trabekularnoj mreži. Može se razvijati hronično ili kao akutni napad glaukoma (hitno stanje praćeno jakim bolom u oku, glavoboljom, mučninom, zamućenjem vida i naglim skokom pritiska).
  • Sekundarni glaukomi – mogu nastati kada se komorni ugao blokira drugim materijalima, kao što su pigment (pigmentni glaukom), eksfolijativni materijal (pseudoeksfolijativni glaukom), upalne ćelije i proteini kod uveitisa, ili novostvoreni krvni sudovi usled dijabetesa (neovaskularni glaukom).
  • Povrede i trauma oka – tupe povrede očne jabučice mogu dovesti do povlačenja ili rascepa struktura komornog ugla (tzv. recesija ugla), što može prouzrokovati dugoročno oštećenje drenaže i kasniji razvoj traumatskog glaukoma.

BRIGA O VAŠEM VIDU

Od informacije do pravog pregleda

Baza znanja može vam pomoći da bolje razumete oko, vid i najčešća očna oboljenja. Za tačnu procenu stanja oka ipak je potreban oftalmološki pregled.