Skiaskopija

Objektivno određivanje refraktivne greške

Skiaskopija (retinoskopija) je objektivna metoda određivanja refrakcije oka. Tokom pregleda oftalmolog pomoću skiaskopa analizira način na koji se svetlost (senka) reflektuje od očnog dna i na osnovu toga određuje da li oko ima kratkovidost, dalekovidost ili astigmatizam.

Za razliku od klasičnog određivanja dioptrije u kojem pacijent poredi različita stakla i govori koja mu slika izgleda bolje, skiaskopija omogućava lekaru da nezavisno od subjektivnog odgovora pacijenta proceni refraktivno stanje oka.

Za šta se koristi skiaskopija?

Skiaskopija se koristi za objektivno određivanje refrakcije, odnosno za procenu:

  • kratkovidosti (miopije)
  • dalekovidosti (hipermetropije)
  • astigmatizma

Posebno je korisna kod dece, jer mala deca često ne mogu pouzdano da sarađuju tokom standardnog subjektivnog određivanja dioptrije.

Zbog toga skiaskopija predstavlja važan deo pregleda kada je potrebno precizno utvrditi refrakciju, naročito kod razrokosti i sumnje na slabovidost.

Zašto je skiaskopija važna kod dece?

Kod dece je određivanje dioptrije nešto zahtevnije nego kod odraslih. Delimično zbog saradnje, ali i zbog sposobnosti akomodacije, koja je kod dece velika, pa tokom pregleda bez cikloplegije možemo dobiti "lažna" merenja dioptrije.

Zbog toga rezultat običnog subjektivnog pregleda ponekad ne predstavlja stvarnu refrakciju oka.

Skiaskopija se zbog toga radi uz prethodnu cikloplegiju, što omogućava oftalmologu da preciznije proceni dioptriju nezavisno od aktivne akomodacije.

To je naročito značajno kod dece sa sumnjom na slabovidost, razrokost, velikom razlikom u dioptriji između očiju ili neobjašnjenim smanjenjem vidne oštrine.

Objašnjenje pojmova:

  • Akomodacija – prirodna sposobnost oka da menja fokus kako bi jasno videlo predmete na različitim udaljenostima, naročito na blizinu.
  • Cikloplegija – privremeno opuštanje mišića koji učestvuje u fokusiranju oka, najčešće pomoću kapi, kako bi se dobila preciznija procena dioptrije.

Kako se radi skiaskopija?

Skiaskopija se izvodi na široku zenicu, tj. u cikloplegiji, kako bi se uticaj akomodacije isključio.

Obavlja se u zamračenoj prostoriji, tako što dete gleda u određenu metu, najčešće igračku ili drugi predmet koji mu drži pažnju, a koju sestra drži iza lekara.

Za to vreme oftalmolog skiaskopom usmerava svetlost prema oku i posmatra refleks svetlosti sa očnog dna. Lekar pri tom menja dioptrije ispred oka, dok ne primeti promene karakteristika refleksa svetlosti (senke) sa očnog dna, na osnovu čega može utvrditi sfernu i cilindričnu komponentu dioptrije.

Skiaskopija je brza, bezbolna i ne zahteva nikakav poseban napor od strane pacijenta.

Skiaskopija pregled

Često postavljana pitanja

Ne baš. Skiaskopija je jedan deo oftalmološkog pregleda koji služi za objektivno određivanje refrakcije oka. Kompletan pregled vida može uključivati i proveru vidne oštrine, očnog pritiska, prednjeg segmenta oka, očnog dna i druge preglede, u zavisnosti od uzrasta i tegoba pacijenta.

Ne. Skiaskopija je bezbolna i ne zahteva nikakav kontakt sa okom.

Ne. Upravo je jedna od glavnih prednosti skiaskopije to što omogućava objektivnu procenu refrakcije, bez potrebe da pacijent poredi veliki broj stakala i procenjuje koja mu slika izgleda bolje.

Deca često ne mogu dovoljno pouzdano da opišu šta vide ili da sarađuju tokom subjektivnog određivanja dioptrije. Pored toga, njihova jaka akomodacija može uticati na rezultat pregleda. Zbog toga je objektivno određivanje refrakcije posebno važno u dečjem uzrastu.

Da. To je jedini način da se izvrši cikloplegija, tj. isključi proces akomodacije, kako bi se precizno odredila refraktivna greška.

Ne nužno. Skiaskopija daje objektivnu procenu refrakcije, ali oftalmolog konačnu korekciju određuje u kontekstu celokupnog pregleda. Kod dece je posebno važno uzeti u obzir cikloplegični nalaz, vidnu oštrinu, razvoj vida i eventualno prisustvo strabizma ili ambliopije.

Ne. Može se koristiti i kod odraslih pacijenata. Međutim, njena prednost je naročito izražena kod dece i kod pacijenata kod kojih subjektivno određivanje dioptrije nije dovoljno pouzdano.